Koji je vaš stil upravljanja
odeljenjem?
Autor teksta:
Mirsada Topalović
Godinama
unazad slušamo i čitamo o tome kako
nastava treba da bude usklađena sa
vremenom u kome deca žive. Ovakva potreba je dovela do savremenih
koncepcija nastave u kojoj se uvažavaju potrebe učenike, negovanje odnosa u odeljenju
i stvaranje uslova za aktivan odnos prema učenju, što veoma zavisi od stila i
načina kojim nastavnik vodi odeljenje
učenika.
Nastavnik je rukovodilac odeljenja i sa učenicima ostvaruje različite
odnose koji karakterišu njegov specifičan stil upravljanja odeljenjem.
Istraživanja su potvrdila da postoji uticaj različitih nastavnikovih stilova
upravljanja na uspeh učenika i klimu u
odeljenju sagledanu kroz:
- socijalnu interakciju koju usmerava nastavnik,
- komunikaciju i saradnju,
- takmičarstvo i
- emocionalnu atmosferu.
Prema TIPU ODNOSA između
nastavnika i učenika prepoznatljiva su
tri stila u ponašanju nastavnika:
1. U autoritarnom vođenju
odeljenja centar svih zbivanja je nastavnik koji upravlja i odlučuje o svemu,
više kritikuje nego što pohvaljuje i
odnosi se naredbodavački. Ovakav stil za posledicu ima poslušnost učenika zasnovanu na strahu od kazne, izraženo takmičarstvo i nepostojanje saradnje u odeljenju.
2. Kooperativni nastavnik odluke
donosi zajedno sa grupom, pomaže i podstiče učenike na učešće. U ovakvoj
atmosferi učenici najčešće reaguju spremnošću da rade zajedno sa drugima, preuzimaju odgovornosti za svoje
školske obaveze i pokazuju motivaciju za učenje i svoj uspeh.
3. Kod nezainteresovanog
nastavnika učenici pokazuju pasivan odnos prema školskim obavezama, nespremni
su na saradnju i zajednički rad, često su nervozni i nezadovoljni.
Sa aspekta planiranja nastave i STEPENA
KONTROLE Kronbah navodi tri tipa funkcionisanja grupe, odnosno
odeljenja.
1.
Neusmerene aktivnosti
Jedan od načina funkcionisanja odeljenja su neusmerene aktivnosti, kada
nastavnik učenicima prepušta izbor u vezi s tim šta će i kako raditi. Ovakav
stil može biti pogodan za podsticanje kreativnosti, za primenu učenje putem
otkrića ili učešće u nekim nesvakodnevnim aktivnostima u kojima je poželjno da
učenici iskažu svoja lična interesovanja i svoje viđenje rešenja.
2.
Aktivnosti koje
kontroliše nastavnik
Suprotno pomenutom je
funkcionisanje odeljenja kroz aktivnosti koje kontroliše nastavnik koji ima glavnu
ulogu u svemu: on odlučuje šta se radi, ko radi, kako radi, kada je nešto dobro
urađeno, kada pohvaljuje i kada kritikuje. Ovakav stil nastavnika deluje kao
autokratski, ali Kronbah smatra da je ovako direktivno podučavanje efikasno kod uvežbavanja određenih veština.
3.
Grupno kontrolisane
aktivnosti
Treći tip funkcionisanja odeljenja je na osnovu grupno kontrolisanih
aktivnosti i sličan je kooperativnom stilu nastavnika koji ohrabruje
upotrebu procedura diskusije i glasanje, ponaša se kao predsedavajući,
uključuje učenike u planiranje aktivnosti (ciljeva) i podstiče da preuzmu
odgovornost za njihovo ostvarivanje, ohrabruje ih da postavljaju pitanja i
iznose različita mišljenja. Nastavnik koji praktikuje ovaj stil ne prepušta jednostavno
kontrolu učenicima – on ih uključuje u planiranje aktivnosti i ciljeva, ali i
proverava njihovu usaglašenost sa ciljevima koji su definisani na nivou škole i
sistema. Ovaj stil dobrodošao je u radu sa učenicima svih uzrasta u većini
situacija učenja.
Stil upravljanja razredom koji će nastavnik primeniti u konkretnoj
situaciji zavisi od mnogo činilaca: od samog odeljenja i učenika, školske
kulture, uprave škole, šireg okruženja, od trenutno aktuelnih
ciljeva, sadržaja učenja, kao i od
ličnosti samog nastavnika. Ipak, u radu svakog nastavnika je prepoznatljiv
dominatan način rada koji on iz generacije u generaciju primenjuje i po čemu je
on prepoznatljiv kao nastavnik sa određenim karakteristikama. Taj stil
nastavnik sam bira i izgrađuje na osnovu sopstvenih uverenja i ličnih
karakteristika.
Нема коментара:
Постави коментар