понедељак, 13. октобар 2014.

Koji je vaš stil upravljanja odeljenjem?

Autor teksta: Mirsada Topalović

Godinama unazad  slušamo i čitamo o tome kako nastava treba da bude usklađena sa  vremenom u kome deca žive. Ovakva potreba je dovela do savremenih koncepcija nastave u kojoj se uvažavaju potrebe učenike, negovanje odnosa u odeljenju i stvaranje uslova za aktivan odnos prema učenju, što veoma zavisi od stila i načina kojim nastavnik vodi  odeljenje učenika.
Nastavnik je rukovodilac odeljenja i sa učenicima ostvaruje  različite odnose koji karakterišu njegov specifičan stil upravljanja odeljenjem. Istraživanja su potvrdila da postoji uticaj različitih nastavnikovih stilova upravljanja  na uspeh učenika i klimu u odeljenju sagledanu kroz:
  • socijalnu interakciju koju usmerava nastavnik,
  • komunikaciju i saradnju,
  • takmičarstvo i
  • emocionalnu atmosferu.

Prema TIPU ODNOSA između nastavnika i učenika  prepoznatljiva su tri stila u ponašanju nastavnika:

1.   U autoritarnom vođenju odeljenja centar svih zbivanja je nastavnik koji upravlja i odlučuje o svemu, više kritikuje nego što pohvaljuje i  odnosi se naredbodavački. Ovakav stil  za posledicu ima poslušnost učenika  zasnovanu na strahu od kazne, izraženo takmičarstvo  i nepostojanje saradnje u odeljenju.
2.  Kooperativni nastavnik odluke donosi zajedno sa grupom, pomaže i podstiče učenike na učešće. U ovakvoj atmosferi učenici najčešće reaguju spremnošću da rade zajedno  sa drugima, preuzimaju odgovornosti za svoje školske obaveze i pokazuju motivaciju za učenje i svoj uspeh.
3. Kod nezainteresovanog nastavnika učenici pokazuju pasivan odnos prema školskim obavezama, nespremni su na saradnju i zajednički rad, često su nervozni i nezadovoljni.

Sa aspekta planiranja nastave i STEPENA KONTROLE  Kronbah navodi  tri tipa funkcionisanja grupe, odnosno odeljenja.

1.       Neusmerene aktivnosti
Jedan od načina funkcionisanja odeljenja su neusmerene aktivnosti, kada nastavnik učenicima prepušta izbor u vezi s tim šta će i kako raditi. Ovakav stil može biti pogodan za podsticanje kreativnosti, za primenu učenje putem otkrića ili učešće u nekim nesvakodnevnim aktivnostima u kojima je poželjno da učenici iskažu svoja lična interesovanja i svoje viđenje rešenja.

2.       Aktivnosti koje kontroliše nastavnik  
Suprotno pomenutom  je funkcionisanje odeljenja kroz aktivnosti koje kontroliše nastavnik koji ima glavnu ulogu u svemu: on odlučuje šta se radi, ko radi, kako radi, kada je nešto dobro urađeno, kada pohvaljuje i kada kritikuje. Ovakav stil nastavnika deluje kao autokratski, ali Kronbah smatra da je ovako direktivno podučavanje  efikasno kod uvežbavanja određenih veština.

3.       Grupno kontrolisane aktivnosti
Treći tip funkcionisanja odeljenja je na osnovu grupno kontrolisanih aktivnosti i sličan je kooperativnom stilu nastavnika koji ohrabruje upotrebu procedura diskusije i glasanje, ponaša se kao predsedavajući, uključuje učenike u planiranje aktivnosti (ciljeva) i podstiče da preuzmu odgovornost za njihovo ostvarivanje, ohrabruje ih da postavljaju pitanja i iznose različita mišljenja. Nastavnik koji praktikuje ovaj stil ne prepušta jednostavno kontrolu učenicima – on ih uključuje u planiranje aktivnosti i ciljeva, ali i proverava njihovu usaglašenost sa ciljevima koji su definisani na nivou škole i sistema. Ovaj stil dobrodošao je u radu sa učenicima svih uzrasta u većini situacija učenja.

Pored razlikovanja stilova u odnosu na stepen kontrole, Kronbah smatra da je moguće razlikovati i stilove nastavnika u odnosu na stepen topline koji pokazuju u komunikaciji sa učenicima, a koji se mogu na različite načine kombinovati sa opisanim stilovima. To znači da nastavnik koji se ponaša na bilo koji od ova tri opisana načina, istovremeno pokazuje manje ili više topline, i na taj način daje dodatni specifičan ton svom bazičnom stilu.

Stil upravljanja razredom koji će nastavnik primeniti u konkretnoj situaciji zavisi od mnogo činilaca: od samog odeljenja i učenika, školske kulture, uprave škole, šireg okruženja, od trenutno aktuelnih

ciljeva,  sadržaja učenja, kao i od ličnosti samog nastavnika. Ipak, u radu svakog nastavnika je prepoznatljiv dominatan način rada koji on iz generacije u generaciju primenjuje i po čemu je on prepoznatljiv kao nastavnik sa određenim karakteristikama. Taj stil nastavnik sam bira i izgrađuje na osnovu sopstvenih uverenja i ličnih karakteristika.